01.05.2016 10:16
Iako povijest organiziranja zaštite od požara u Hrvatskoj možemo pratiti od razdoblja antike, srednjeg i ranog novog vijeka, povijest suvremeno organiziranog hrvatskog vatrogastva koje se temelji na radu dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih postrojbi počinje osnivanjem Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1864.
Iako povijest organiziranja zaštite od požara u Hrvatskoj možemo pratiti od razdoblja antike, srednjeg i ranog novog vijeka, povijest suvremeno organiziranog hrvatskog vatrogastva koje se temelji na radu dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih postrojbi počinje osnivanjem Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1864.
Prva profesionalna vatrogasna postrojba osnovana je 1863. u Rijeci. Povećanjem broja vatrogasnih društava otvoreno je pitanje osnivanja organizacije koja bi povezala postojeća društva te radila na boljem organiziranju vatrogastva, kroz ujednačavanje opreme, izradu zajedničkih pravilnika, korištenje jednakih zapovijedi, promociju vatrogastva i slično. Ideja o osnivanju vatrogasne zajednica krenula je iz Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1871. godine. S konkretnim planovima o osnutku zajednice započelo se na sastanku održanom početkom 1874. u Sisku. Nakon niza razgovora i odrađenih pripremnih radnji, Banska uprava Kraljevske zemaljske vlade je potvrdila Pravila Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice 18. siječnja 1876. Konstituirajuća skupština je održana 5. lipnja 1876. Za prvog predsjednika zajednice izabran je Gjuro Stjepan Deželić (1838. – 1907.), otac hrvatskog vatrogastva.
Čelništvo zajednice se od početka zalaže za povećanje broja vatrogasnih društava te donošenje potrebnih zakona i propisa čime bi se olakšalo djelovanje vatrogasaca. Kraljevska zemaljska vlada imenovala je1897. Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu zajednicu strukovnim tijelom za vatrogastvo. Uz ulogu u jačanju struke, Zajednica je imala značajnu ulogu u uvođenju hrvatskog jezika u vatrogastvo. Pokrenuta je hrvatska vatrogasna literatura izdavanjem „Obučevnika za dobrovoljne vatrogasce“ 1882. te „Vatrogasni viestnik“ 1896. kao glasilo zajednice.
Nakon Prvog svjetskog rata Zajednica nastavlja djelovanje u sklopu Države, potom Kraljevine SHS. U Kraljevini Jugoslaviji, nametnuta je i promjena imena organizacije u Vatrogasna zajednica Savske banovine. Zajednica djeluje i u Banovini Hrvatskoj (1939. – 1941.). Tijekom Drugog svjetskog rata Zajednica mijenja naziv u Vatrogasni savez Nezavisne države Hrvatske, dok je dio vatrogasnih postrojbi djelovao u Narodno oslobodilačkom pokretu.
Nakon Drugog svjetskog rata uslijedila je obnova vatrogasnih društava, te uspostava „vatrogasne milicije“ u gradovima. Zajednica nastavlja s radom 1949.g. pod imenom Savez dobrovoljnih vatrogasnih društava, a 1955. mijenja ime u Vatrogasni savez Hrvatske. Ovo razdoblje je obilježilo povećanje broja pogotovo industrijskih vatrogasnih društava, te jačanje vatrogastva u Istri, Primorju i Dalmaciji.
U razdoblju Domovinskog rata (1991. – 1995.) vatrogasna organizacija je primila teške udarce kroz prvenstveno veliki broj članova koji su izgubili živote, uništenu i otuđenu opremu te uništene vatrogasne domove i spremišta. Vatrogasni savez Hrvatske je 1993. preimenovan u Hrvatska vatrogasna zajednica. Završetkom rata počinje i obnova vatrogastva.
Unatoč teškim uvjetima u kojima se razvijao, HVZ je danas čvrsta i dobro ustrojena organizacija od velikog značaja za hrvatsko društvo, kako po pitanju protupožarne zaštite, tako i svih drugih segmenata kojima se bavi. U Hrvatskoj danas djeluje 1891 dobrovoljno vatrogasno društvo te 65 profesionalne postrojbe u gradovima, u čijem sastavu se nalazi 150 431 članova, od čega 60 615 operativnih vatrogasaca koji čine glavnu snagu sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.
Obilježavanje obljetnice
Hrvatska vatrogasna zajednica centralno obilježavanje ove visoke obljetnice planira 7. svibnja svečanim mimohodom vatrogasaca na Trgu bana J. Jelačića gdje će biti upriličena i javna pokazna vježba nakon čega slijedi svečana sjednice Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice u Koncetrnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Od ostalih promidžbenih aktivnosti u planu je izložba fotografija „Crna šuma“ priznatog hrvatskog fotografa Damira Hoyke. Izložba obuhvaća 25 fotografija kojima se prikazuju apokaliptični prizori nakon požara koji je ovoga ljeta poharao područje Trstenika na otoku Pelješcu. Nakon otvaranja izložbe u Muzeju hrvatskog vatrogastva u Varaždinu, u sklopu manifestacije Noć muzeja, izložba će biti postavljena u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, a tijekom požarne sezone diljem obale.
U planu je i izložba fotografija naslovnica Vatrogasnog vjesnika povodom 120 godina izlaženja časopisa, a otvaranje izložbe planirano tijekom travnja 2016. godine u Muzeju hrvatskog vatrogastva u Varaždinu.
Od ostalih aktivnosti tu je i Međunarodna utrka Lošinj, a HVZ će zajedno s VZG Lošinj biti suorganizator 6. međunarodne utrke vatrogasaca. Utrka se planira 2. travnja 2016. godine, a njome se želi istaknuti važnost zdravog života i fizičke spremnosti za brojne izazove koje vatrogasce očekuje pri obavljaju svakodnevnih zahtjevnih intervencija. Više informacija: http://www.hvz.hr/meunarodna-utrka-vatrogasaca/
| http://www.hvz.hr/140 godina hrvatske vatrogasne zajednice/ |
